Fast links: Interglossa » Glosa »

INDUSTRI

(<gmillernd@...>) on December 25, 2016

–_37657076-E0E7-4D1D-8CAE-E7631E0C677D_ Content-Transfer-Encoding: quoted-printable Content-Type: text/plain; charset=”utf-8”

I remember that some Glosa-pe can=E2=80=99t access my blog.

Mi memo; plu = Glosa-pe ne pote gene a mi inter-reti bibli.

So I am sending the last book= I (shortened and) translated.

Kausa-co mi bali u fini bibli; qi mi pa ak= ti u translati de.

I think the first chapter is the most difficult- it sho= uld be easier after that.

Mi habe u doxo; u proto capitro sti u maxi tur= ba- Id habe ma facili po u-ci.

Of course, I found a few mistakes and made = a few changes…

Sura, mi pa detekti oligo ero e akti oligo muta…

_ _

/. _ Gary #

UN ARENA-AN:

PLU NAVI STORI DE U BI-PALI NAVI

I N D = U S T R I

de John William Hopkins

translati e ge-brevi de Gary R. Mille= r

1.  U NAVI STRU STORI

Pa-tem, pa es u lati fluvi, qi du flu ad ocea= ni. Plus-co para id, es u pusi civita. Plus-co in u-la civita es u navi a= silu, plu mega navi de plu dista natio ki a. Plus-co u steno strata ki ad = infra longi u fo-klina buno ad u-la asilu. Plus-co ali-pe, qi volu ki ad u= -la asilu, nece ki ad u-la fo-klina buno longi u-la steno strata, kausa ne = es un hetero mode. U-la fluvi e u-la oceani nu es la, iso mu pa-du es pan-= kron, e fu-du es. Plus-co u civita nu es la. Kontra-co id es u difere civ= ita, de id pa es.

Pre mega poli anua, tem plu navi pa ki ad u-la asilu, un= andro mega freqe ki longi u-la steno strata, kausa an amo skope plu navi, = qi ki a la, e es proxi a mu, kontra an ne habe negoti ko mu. A fini, an pu= ta; an fu es u navi stru-pe, kausa an pa stude u stru de plu navi, plus an = ski u mode.

A fini, po an pa akti u cerka de mega poli loka, an detekti u = korekti speci de loka de navi stru. Id es u mega gra-lo, holo glabro e pla= ti, para u mega fluvi.

Po-co an proto sti prepara id de face plu navi. U = kaso mo, an face u feru-do loka u gona, qi pa es proxi a via. Tem-co plu h= etero labori-pe face un instrumenta-do ad u kontra latu de gra-lo. U mero = de u-la instrumenta-do ne habe u mura ad ante, ko plu pali la, tende tena s= upra u stego. In u mero ko plu mura holo peri id es u furna e u boli-va. = Plus-co de u boli-va es u tubi, qi ki de la e dia mura e ad-in u longi, lig= ni teka.

Uno pa-di, bi andro ki a la, tende dice kon u-la habe-pe. U mo e= s u navi-cefa Jonatan. U bi es u navi-cefa Jakob.

U navi-cefa Jonatan dic= e: “Na pa face u decide de habe u navi pro se. Id fu es u bi-pali navi. = Plus-co na fu dona a id u nomina INDUSTRI. Na volu; tu face id.”

Po-co u-= la habe-pe de navi stru-lo sti kla poli labori-pe, qi ski u mode de stru pl= u navi. An bali u nume de mu, tende detekti plu dendro, qi es u korekti sp= eci. U nume de plu dendro habe orto, e u nume kurva. Plus-co plu kurva de= ndro es de pan speci e forma, qi habe korekti de es in navi. Po-co plu lab= ori-pe proto labori ko poli ge-juga bovi. Mu tira pan-la dendro bloka a ma= xi proxi fluvi, e moti pan-la bloka in navi, qi du atende la. Kron u navi = habe ple kargo, e ne pote tena ma poli, plu labori-pe ki in navi, e sti via= gia de u-la fluvi e trans mega oceani, a-kron mu ki ad u-la lati fluvi, u-l= a navi stru-lo es para.

Po-co u-la cefa de navi stru-lo ki a la, e kura st= i skope de pan bloka, e decide; mu gene moti a qo loka in navi, e an sti; p= lu labori-pe sistema moti a kumu plu bloka in instrumenta-do minus mura.

P= o-co plu labori-pe prende plu mega peleki e trans-peleki, e sti labori de p= lu ligni bloka de navi meso, tem sti glabro e lustra mu. U navi stru-lo ce= fa sti skope, tende gene u ski; u maxi boni loka de stru de u meso es qo.

= Kron plu bovi ki a maxi mega bloka de meso, mu sto ki akorda auto volu. Mu= lento tira id trans tera, a-kron mu ki a loka de navi meso. Mu sto ki la.= Po plu labori-pe sti; u navi meso bloka mo es a korekti loka, mu sti u bl= oka bi, plu bovi pa tira a la, para u mo. Po mu sto rekti id akorda u line= de u mo, mu sti liga bi bloka per plu dendro aku. Plu “dendro aku” es plu= ciklo baci, qi habe u peri-metri homo tu manu radi, e u longi homo tu bi b= raki. Po-co u meso habe prepara.

Po-co plu labori-pe habe mega aktivi de = sti prepara plu navi “kosta,” plus u poste e ante kolumni. Mu sti orto u p= oste kolumni per skeleto de poli baci, qi tena id. Po-co id gene liga per = plu dendro aku. Plus-co mu sti ad ante un ante kolumni. Po-co id gene lig= a per plu dendro aku. Seqe-co u navi habe u forma.

Po-co es u tem de moti= plu mega traba in navi, tende tena plu pedi-lo, plus plu genu, tende liga = plu traba a plu kosta. Plu “genu” habe u forma de u ge-flexi genu.

Un nav= i habe simpli mo pedi-lo loka meso, e bi pedi-lo loka ante e poste, plus u = pusi pedi-lo, qi es u simpli tegu trans funda.

Plu taba de extra es plu me= ga paki taba de dendro Qerkus, dika homo u ju-an manu habe longi. Plus-co = mu habe rekti, kontra u navi extra habe kurva. Plu labori-pe sti uti u lon= gi, ligni teka ko tubi, qi es a boli-va. Un aqa gene termo, e sti boli se.= Po-co vapo ki in tubi e in u-la ligni teka e in plu taba, qi es in u-la t= eka. Po-co plu labori-pe pote kurva mu ad ali forma. Po-co mu moti mu de = u-la teka, e moti mu a navi, loka mu debi es. A fini, u navi habe un holo = tegu de plu taba de ante e poste kolumni. Plus-co plu traba gene tegu per = plu taba.

Mu face u navi-cefa-ka e u kuko-ka, e sti so perfekti u navi, de= plu ligni-pe pote perfekti id. Peri u navi es un albi stria, plus-co in u= -la stria es plu melano qadra, tende dona ad id u feno de u milita navi.

P= o-co, uno di, kron u navi INDUSTRI habe perfekti, klu a grafo u nomina per = kriso litera epi poste, u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob ki a la, e = sti sta para u navi stru-lo cefa, e skope id. U navi-cefa Jonatan dice gra= ti a cefa de stru u navi INDUSTRI ko so boni, e de face so forti id. Kontr= a-co u navi-cefa Jakob dice nuli ra.

U-ci es pan-ra.

2.  U FERU-PE STORI=

Pre mega poli anua, tem plu navi pa-du ki ad u-la navi asilu, u certa and= ro pa proto face u navi stru-lo para u-la fluvi. Kron mo, an pa face u fer= u-do a mo gono de stru-lo. A meso de labori-do, an face u fumi tubi, qi st= a dia stego. An face bi tetra-gono tabla de plu brika. Bi tabla habe u ba= so loka a supra, homo u kratera.

Tem plu labori-pe face u bi-pali navi IND= USTRI a stru-lo, u feru-pe gene poli feru pali. Kron u feru-pe habe prepar= a, an face u piro in baso loka de piro tabla. An sti; u fla-me sti fla. U= piro gene termo. An moti u fini de mega, plati feru pali in piro. Po-co = an moti id a mega forma-ru. Po-co an auxi-pe sti bate per u mega malea. U= feru-pe moti id in u kratera kon aqa, e tena id la tem minuta, e poste bal= i id a tera. Per-co mu face pan liga-ru, qi tena plu korda, e sti sta bi p= ali, e sti liga u direkti-ru a navi. Pro ankira katena, u feru-pe gene cik= lo feru de meso metri. An sti kurva pan katena mero, e liqi bi fini ad ale= lo, tem kura akti; u-ci ne sti cinera u feru, e sti debili id. An face tri= ankira katena: mo singu ankira e mo plus.

Un labori de feru-pe pro bi-pal= i navi INDUSTRI habe ple. U feru-pe este hedo, kausa an habe u ski; pan id= habe boni.

U-ci es pan-ra.

3. U PROTO-KI STORI

Pre mega poli anua, tem= plu navi pa-du ki a navi-lo, u certa andro pa face u navi stru-lo para u-l= a lati fluvi. Ad u-la stru-lo, an face u bi-pali navi INDUSTRI pro u navi-= cefa Jonatan e u navi-cefa Jacob.

Plu labori-pe gene plu mega ligni bloka,= qi es plu dendro, mu pa face tetra-gono e glisa. Mu sti kumbe mu a bi ser= i infra bi latu de navi. Mu dona a mu u nomina “via.” Mu es homo u mega l= igni “feru-via” de ante de navi ad aqa.

Po plu via gene fini, plu labori-p= e prende plu mega bloka, e moti mu ad-epi plu via, e forti liga mu ad alelo= . Mu fu glisa ad infra ko navi, longi u-la mega ligni via. Po-co mu moti = plu brevi bloka orto epi plu glisa via a bi latu de navi INDUSTRI. Mu liga= plu taba a latu de navi, tende tena plu orto bloka.

U stru-lo cefa dice, = mu moti u longi baci in pali fora de navi INDUSTRI. An sti; u sti-ki fu es= u seqe di.

Kron es proxi ad u kron de sti-ki, es so poli homi la; feno es= nuli civi, qi du resta in civita. U navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob= ultima ki a la, plus Loisa, u fe-fili de navi-cefa Jonatan.

Kron u cefa l= eva u manu, pan homi subito veri sto ki. Plu labori-pe apo per bate plu ul= tima ra, qi tena u navi la. U navi-cefa Jonatan kron dice a fili Loisa: “I= media, Loisa.”

Loisa moti a supra u botilia ko vini, e forti bate u supra = mero de navi ante. Fe forti iso pote dice: “Mi dona a tu u nomina INDUSTRI= !”

U cefa moti a supra longi u falsi veli-pali un insigni-te. Id lose plu= plika, e oscila se in venti. Id es u longi, albi insigni-te ko ciano marg= ina, plus epi id per plu ciano litera es u verba “INDUSTRI.”

Per so mode, = un insigni-te du oscila, tem u navi du glisa ko ma e ma rapidi. Panto homi= du voka, a-kron id bate un aqa ko fo-mega SPLASC, e bali plu aqa mero a su= pra. Po-co id sto ki, kausa es u korda, ge-liga ad id per fini e per proto= a mega ligni bloka. Plu labori-pe iso-kron tira per u-la korda. Mu sti l= iga id a navi-lo per plu mega korda.

U-ci es pan-ra.

4. U STORI DE PLU P= ALI E VELI

Pre poli anua, tem plu navi du ki ad u-la navi asilu, un andro = pa face u navi face-lo para u-la fluvi. Plus-co, ad u-la face-lo an pa fac= e u bi-pali navi INDUSTRI pro u navi-cefa Jonatan e navi-cefa Jakob. Kontr= a-co id habe nuli pali e nuli korda e nuli veli.

Akorda-co u face-lo cefa = ki ad u-la pusi civita, e detekti plu labori-pe, qi face e moti a plu navi = plu veli pali, e dice a mu; sti ki a face-lo, e sti moti plu veli pali a na= vi INDUSTRI per u-la mode; u navi debi habe plu veli pali.

Po-co mu ki ad = u navi INDUSTRI, e moti bi mega, forti baci. Bi baci habe so mega; u pusi = ju-an pote proxi ne moti bi braki peri mo. Mu sti orto bi baci, seqe-co si= ngu baci habe funda proxi a margina de navi pedi-lo. Mu gene un ante pali.= Mu sti rola id para navi INDUSTRI, e liga u mega forti korda peri id pusi= a supra de meso ko laxa mero de id.

Po-co mu liga u laxa mero a leva cikl= o per korda, qi habe u via ad ankira bobina. Po-co kron plu pali-pe habe p= repara, tri de mu proto ki peri bobina, tem pulsa kontra id plu baci, e un = hetera tena u korda. Po-co u pali gene u veri lento e veri kura leva. Plu= labori-pe ki infra pedi-lo de navi, a funda, loka mu pote tena u funda mer= o de pali, e du duce id a fora, ge-face pro id in funda traba.

Po-co u fac= e-lo cefa itera ki a civita, e detekti plu veli-pe. Plu veli-pe ki a la, e= sti plu metri de plu loka, a qi pan veli fu es. Po pan veli gene sue, plu= veli-pe gene bi mega vagona, e sti plika pan veli pusi iso mu pote plika, = e moti mu a bi vagona. Po-co mu sti liga mu ad u navi, pan a pan loka.

Po= -co pan veli es la, e pan korda ad auto loka, e plu ankira e mega katena es= la. U navi INDUSTRI habe prepara pro u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Ja= kob.

U-ci es pan-ra.

5. U STORI DE U GAME

Pre u mega tem, tem plu navi = du ki ad u-la navi asilu, u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob habe un o= fici-do, proxi a navi asilu, kausa mu habe poli navi. Plus-co mu este hedo= de es proxi a loka, plu navi es a.

Uno-di, po u navi INDUSTRI pa gene str=
u e plu korda e veli, id es loka u-la navi asilu, plus plu labori-pe du mot=
i plu ra in id, tende moti id a dista landa. U navi-cefa Jonatan e u navi-=
cefa Jakob es in ofici-do, tem dice de u-la. U navi-cefa Jonatan fini dice=
“Jacob, tu auto face u viagia. Plus-co ki ko Loisa. U-ci fu es u boni g= ame viagia pro vi.”

Kausa Loisa pa dice u promise de game kon u navi-cefa = Jakob.

U navi-cefa Jakob habe aktivi de skope u navi, e de prepara u kamer= a pro Loisa. Kontra-co u navi-cefa Jakob ne pote moti poli ra kon an, kaus= a u kamera habe so pusi. Para-co an doxo; si Loisa fu pote este sati de ol= igo ra tem viagia a la, fe fu pote merka plu ra, fe volu, e fu moti ko fe p= lu-ci ra. Plus-co, kron u navi-cefa Jakob akti u puta de u-la, an sti ridi= .

Kron Loisa vide u kamera, plu eko-ra in id habe mega kali, kontra-co id = habe veri oligo de mu. Kron Loisa ki itera ad eko-do, u navi-cefa Jonatan = dice a fe u qestio; fe este qo hedo de eko-ka in navi. Fe dice; Jakob feno= habe so no-merka de auto ra, fe ne ski; qe fe fu akti u game kon an, alo n= e fu akti.

U navi-cefa Jonatan sti ridi per gluko mode. An dice: “Jakob k= o mi pa dice de u-ci. Seqe-co na face u decide; tu habe ko tu ma oligo ra = tem viagia, tu habe ma spaci tende re-fero plus ra.”

Po-co u game di fini = veni. Id es u di ge-decide; u navi fu ki de proto viagia ad u dista landa.= Po-co u mega, gravi vagona ki longi u steno via a navi asilu. Plus-co, p= o u-la vagona, plu plus vagona ki. De u proto vagona u navi-cefa Jakob sal= ta. Plus-co, kron an tropi se e auxi; Loisa ki a tera, plus kron plu mari-= pe vide Loisa, mu sti voci, fo-soni iso posi. Kron u navi-cefa Jonatan ki = de vagona, Loisa ki ad an, e moti plu braki peri an. Po-co u navi-cefa Jak= ob ko Loisa ki in navi per klina tabula. Po-co u navi ki per veli akorda u= fluvi e ad u mega oceani.

U-ci es pan-ra.

6.  U STORI DE U DISTA LANDA =

Uno di pre mega tem, u navi INDUSTRI ki per veli longi u-la fluvi tem u vi= agia mo. In id es u navi-cefa Jakob e Loisa, an sponsa, e plu navi-pe. A = navi asilu, mu lase po mu, u navi-cefa Jonatan sta. An este tristi, kausa = an fe-fili gene game, e ki de la. Po pusi tem, u navi es de u-la fluvi e e= pi u mega oceani. Po plus pusi tem, es noktu. Plu astro dona foto a pan-l= o peri la.

Per so mode, u venti boni fla se. Kontra-co id ne es u mega ve= nti. U navi du ki longi u mega oceani tem poli di. Po-co u mega tempestu = veni. Plu navi-pe apo pan veli excepti bi. U venti forti fla tem bi di. = Plu unda es alti e klina. Po-co nuli tempestu veni. U navi ki longi u vi= agia trans u mega oceani.

Uno di, u navi-pe, qi pa es a supra a plu veli b= aci, vide uno-ra. An voci: “Tera, O!”

U navi-cefa Jakob este hedo, kron a= n audi u-la. An dice u komanda; u navi ki proxi ad u-la tera. Id es un in= sula. Nuli demo pa eko la. Es u fonta de kali, klari aqa, qi flu de u ski= zo in u petra. Plu navi-pe re-fero plu mega kupa kon aqa, e leva mu a navi= . U navi-cefa Jakob este ma hedo, kausa an ski; pan navi-pe habe sufici bo= ni aqa, qi fu dura, a-kron mu ki ad u-la dista landa. Mu ki per plu veli t= em mega poli di, a-kron mu ki ad u-la dista landa.

Po u mega tem, u navi-c= efa Jakob akti kura de pan negoti, an nece akti. Kausa-co an sti kla a Loi= sa, e dice a fe; si fe volu so, mu nu pote ki ad u-la litora, e vide; qo-ra= es la. Loisa este interese de vide plu aliena boteka. Mu akti so singu d= i de mega poli di. U navi-cefa Jakob merka mega poli-ra, feno, Loisa mega = amo. U navi-cefa Jakob merka pro Loisa u kali skapa-ve de kamelus kapila e= u steno ra de kamelus kapila pro fe kola. Kontra-co fe ne lase; an merka = plu plus ra pro fe. Mu nece fero pan-ci ra a navi per plu pusi ago-ru-navi= , e stora mu– plu gravi ra a kron mo, kausa mu fu es a funda. Plu gravi r= a pan-kron nece sta proxi a funda de navi.

U navi-cefa Jakob puta; an fu l= ase ad u navi-cefa bi u komanda de navi, e duce Loisa longi pusi viagia in = u-la landa. U navi-cefa Jakob ki ko tri navi-pe. Per so mode, an ko Loisa= ki per plu pusi vagona, plu bovi tira. Loisa vide plu viki e plu gina, qi= lava plu vesti in aqa de u-la fluvi, e plu krokodilus, qi feno habe u vist= a de plu paleo dendro bloka. U navi-cefa Jakob decide; mu es la iso tem, m= u debi es la. An ne plus tem resta la.

U navi ki per veli de u-la fluvi a= d u-la mega oceani. Loisa este hedo, kausa fe kron ki ad auto landa. Po-c= o mu ki per veli tem mega poli di, peri u landa, plu simia du eko a, ad u p= lus mega oceani.

Es kron heli kata, kron u navi ki ad u-la lati fluvi. U = navi-cefa Jonatan pa ki de u negoti-do. Per iso mode, u navi-cefa Jonatan = es un homi mo, qi vide Loisa epi navi-lo.

U-ci es pan-ra.

7. U STORI DE = U NAVI-CEFA SOLOMON

Uno-di pre mega tem, u bi-pali navi INDUSTRI es ad u-l= a navi-lo. U navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob es in un ofici-do. U n= avi-cefa Jakob dice u qestio ad u navi-cefa Jonatan; qe an pa detekti u bon= i navi-cefa de u-la navi. U navi-cefa Jonatan dice; an ne pa detekti, plus= u-ci sti turba ad an. U navi-cefa Jakob dice: “Ben, mi dice u konsili de = u navi-cefa bi.”

Kausa-co mu dice u komanda; u navi-cefa bi ki a la. An h= abe aktivi de apo plu kargo de u navi, e ne hedo de rupti. An ki ad u-la o= fici-do, qi es proxi a la.

U navi-cefa Jakob dice: “Boni matina. Na pa ce= rka u navi-cefa de na navi. Qe, tu volu u-ci labori?”

U navi-cefa bi Solo= mon kron hedo; an pa gene rupti. An dice; an fu hedo de u-ci labori– fort= i mega.

Kausa-co u navi-cefa Jonatan sti kla ad u certa servi-pe, e komand= a; an ki ad infra, tende gene u botilia ko paleo vino– u maxi boni. Po-co= u navi-cefa Jonatan sti fusi in tri vino tasa. An moti mo ad u navi-cefa = Solomon e mo ad u navi-cefa Jakob. U navi-cefa Solomon tena u-la tasa per = kura mode, kausa an fobo; an mega manu posi frakti id. Po-co u navi-cefa J= onatan sti klina se ad u navi-cefa Solomon, plus u navi-cefa Jakob sti klin= a se ad an. U navi-cefa Solomon sti klina se; u reakti a mu bi klina. Po-= co u navi-cefa Solomon deklara de u fu-tem kon u boni sani de bi-la habe-pe= . Po-co u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob presa u manu de u navi-cef= a Solomon. U navi-cefa Solomon ki de la, tende logi de apo plu kargo de u = navi.

U-ci es pan-ra.

8. U STORI DE APO PLU KARGO

Uno-di pre mega tem, = u bi-pali navi INDUSTRI pa re-ki de proto viagia ad u dista landa. Id es a= d u-la navi asilu. Plu labori-pe proto moti de id pan ra, id pa fero de u-= la dista landa.

Kron mo, mu moti de id pan giongguo-vitri vora disko, u na= vi-cefa Jakob pa merka pro Loisa. Po mu apo pan disko, qi habe plu domi e = dendro e avi epi mu per blu kroma-ma, mu moti plu mega teka, qi habe in se = plu tea bibe-ru de delikate giongguo vitri e plu tea buli-va ko plu aliena = forma.

Tem pan-la labori-pe moti plu habe-ra de Loisa de la, plu hetero la= bori-pe sti prepara se tende sti vaku u kargo-ka de u navi. Pan-la labori-= pe pa liga plu korda ad u veli baci de navi pali, e moti rondo u baci. Kau= sa-co plu korda es proxi supra u pedi-lo porta.

A fini, u navi es holo vak= u. Id kron plankto ma alti in aqa, de id pa plankto, kausa pan-la ra habe = gravi. Plu labori-pe ki a la per u vagona, e moti pan-la ra, qi es de Lois= a, in u-la vagona. Kron u vagona gene ple, plu labori-pe sti plu equs. Pl= u equs mega forti tira, e ki a supra longi fo-klina buno e ad u domi de u n= avi-cefa Jakob. Loisa es la.

Kron mo, mu fero pan vora pla e mega disko e= pusi disko e tasa e sub-tasa, qi habe epi se plu dendro e domi per blu kro= ma-ma, in u kuko-ka e sito stora-ka. Mu sti ple pan tabla e sedi-mo. Po m= u lava plu disko, u servi-fe akti u fero de mu, e moti proxi pan mu in u fo= -mega tena-mo in u vora-ka. Fe moti plu pusi e mega disko epi plu ma infra= pla de tena-mo, e sti sta plu vora pla per margina po mu.

A fini, pro fe = pan-la ra es ad uno-lo. Fe este mega fatiga.

U-ci es pan-ra.

9. U STORI=  DE PLU REPARA

Uno di pre mega tem, u bi-pali navi INDUSTRI resta ad u-la = navi-lo. Mu pa apo plu kargo, id pa moti de u dista landa, e moti mu ad u = mega stora-do, u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob habe, plus plu ra pa= gene moti ad u domi de u navi-cefa Jonatan.

Kron u navi-cefa Solomon puta= ; u navi debi habe plu neo ra, pre id proto u plus viagia, kausa oligo veli= ne habe so forti, de mu debi habe, plus oligo korda pa gene so mega uti, m= u proto habe plu skizo e gene habe paleo. Kausa-co an ki a plu veli face-p= e, e dice a mu; an volu; mu ki a la, e akti plu metri in u navi de plu neo = veli. Plus an ki a plu navi pali-pe, e dice a mu; an volu; mu ki a la, e a= po pan veli baci de u navi.

Tem plu veli-pe e pali-pe habe aktivi kausa fa= ce plu neo ra pro u navi, u navi-cefa Solomon komanda; mu duce id ad u mari= feru-via. La es u mega tena-ru ko plu ciklo, qi ki epi u feru-via ad-in a= qa. Mu pote tira id de aqa per plu mega korda. Po plu labori-pe sufici li= ga u navi ad id, mu sti; bi equs ki peri e peri ad u proto de u-la feru-via= , e sti strepto u korda veri tardi. Po-co plu labori-pe pote skope u navi = funda, e repara ad ali-ra, qi nece gene plu repara. Po-co mu lase u navi i= tera ad aqa. Po-co plu pali-pe ki a la, e sta plu neo pali, mu pa face, a = mu loka, plus mu moti a supra plu veli baci.

Tem plu pali-pe du labori, u = navi-cefa Solomon komanda; plu labori-pe moti plu kargo in u navi. Plu lab= ori-pe uti plu kareta, e proto ki uno po hetero a supra longi u klina taba = mo, tem pulsa plu ple kareta, e po u-la ad infra longi u bi, tem tira plu v= aku kareta po se. Po-co plu veli-pe ki a la ko plu veli. U navi-cefa Solo= mon logi; u navi habe pan prepara de ki de u plus viagia, kron an fu gene p= lu navi-pe, e kron an habe plu vora e aqa, mu fu bibe.

U-ci es pan-ra.

1= 0. U STORI DE PLU PIRATA

Uno di pre mega tem, u bi-pali navi INDUSTRI es a= d u-la navi asilu. Id habe plu kargo e prepara de u plus viagia ad u dista= landa. U navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob pa pre reklama; u navi fu = ki ad u la dista landa, e mu volu plu mari-pe pro id. Kausa-co, uno mana, = es u mega miria de labori-pe in un ofici-ka de u navi-cefa Jonatan e u navi= -cefa Jakob. Per-co u navi-cefa Solomon gene plu navi-pe. Plu plus labori= -pe, an ne volu, an bali de la. Po-co an komanda; mu moti pan ra, mu fu vo= ra, e un aqa, mu fu bibe, in u-la navi.

Plus-co mu moti bi pusi kanona in = la ko plu buleta pro kanona. Mu plus moti poli fusili-me e buleta pro plu = fusili-me, kausa u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob pa dice ad u navi-= cefa Solomon, mu volu; an sto u viagia ad u certa loka tem u viagia ad u-la= dista landa, plus, tende sto u viagia a la, an fu nece ki dia plu mero de = pusi oceani, plu pirata du eko a. Kron u navi es ad mo-di viagia po Gibral= tar, u navi-cefa Solomon komanda; mu moti bi kanona de u stora-ka, e liga m= u ad u supra pedi-lo, uno ad ante de u navi e hetero ad u poste de u navi, = e moti plu fusili-me a loka, plu navi-pe pote gene mu.

Forti pre-kron de u= no mana, kron proto gene sufici foto de skope peri mu, u navi-pe a supra a = plu veli baci voci: “Saluta! A pedi-lo! U veli ad ante!” U navi-cefa bi = dice: “Mi fu ki a supra.” Po u navi-cefa bi ki a plu veli baci, an skope p= er u teleskope, e klari vide u veli. Kontra-co an ne pote vide u navi soma= , kausa u-la es infra u Geo ciklo.

Pan navi-pe pa miria ki ad u supra pedi= -lo, rapidi po mu audi de u-la aliena veli. U navi-cefa Solomon skope per = u teleskope, e vide; id es u aliena veli, plu pirata uti. U navi-cefa Solo= mon komanda ad u navi-cefa-bi; an dona plu fusili-me a pan navi-pe. Plus-c= o u navi-cefa Solomon komanda ad u kuko-pe; an sti u piro, e sti termo aqa-=

Kron plu pirata vide; u navi pa muta direkti, e ki direkti a mu, mu n= e ski u buta, kausa mu pa puta; id fu ki DE mu. Plus-co plu pirata vide pa= n-la navi-pe ko plu fusili-me, e ne pote decide; id es qo navi speci. Plu = pirata ki a proxi, e dice u saluta ad u navi, e petitio; qe u navi-cefa Sol= omon volu u direkti-pe. An mega ridi, e komanda; pan navi-pe sti buta plu = fusili-me a plu pirata. Kausa-co plu pirata proto ki de la. Kontra-co, kr= on mu puta; mu es ad u sufici dista, mu apo u tegu de u kanona, e fusili ad= u navi. U fusili ki excesi alti. Plu navi-pe, qi habe prepara de bi-la k= anona, bate u-la pirata navi. U mo ki dia id latu, seqe-co un aqa ki in id= forti rapidi. U bi bate u pali, e skizo id, seqe-co id supra kon u mega v= eli e veli baci kade in aqa. U navi-cefa Solomon fobo; an fu nece salva pl= u pirata, si mu navi gene infra aqa. Kausa-co an dice u komanda; mu ki ite= ra a Gibraltar.

U-ci es pan-ra.

11. U STORI DE PLU KANTA

Uno-kron pre m= ega tem, u bi-pali navi INDUSTRI pa ki de u-la navi asilu. Plu navi-pe pa = moti in id pan ra, mu fu vora tem re-viagia, e aqa, mu fu bibe. Id habe ho= lo prepara de proto viagia.

Po pusi tem, u navi-cefa bi vide; u navi-cefa = Solomon ki a mu per u ago-ru navi. An dice u komanda; sti tira bi ankira k= atena, a-kron mu habe proxi orto.

Plu navi-pe voci: “Ja, ja, senior!”

Plu= bobina baci rapidi es in plu auto fora in bobina. Po singu baci, es u nav= i-pe, qi pulsa.

Kron pan navi-pe habe prepara, u navi-cefa tri dice: “Sti = leva per kanta.”

Po u navi-cefa tri pa dice u-la, mo de plu navi-pe imedia= proto kanta.

In Amsterdam u kali-fe=E2=80=94

Panto navi-pe proto voci u= re-kanta:

Sti ski de ra, mi dice!

U kanta-pe itera proto:

In Amsterda= m u kali-fe=E2=80=94

Plu navi-pe:

Mi itera kine ne ko tu, O kali-fe.
Ne=  kine, ne kine,
Kausa id sti mi destru.
Mi itera kine ne ko tu, O kali-fe=

Kron u kanta gene proto, plu navi-pe proto pulsa kontra plu bobina baci.

Pan homi in plu navi epi u-la fluvi sto pan ra, mu akti, kron mu audi u so= ni de u-la kanta ko u soni de u katena, kausa id es u so hedo soni, de tu p= osi audi. Es oligo frase-fa de u-la kanta. Plu navi-pe proto itera a kant= a proto, po mu pa fini id.

Po-co u navi-cefa Solomon ki in navi. Plus-co = mu leva un ago-ru-navi ad auto loka.

Po-co plu navi-pe sti fini de leva u-= la ankira. Id forti no-facili ki de limo, kausa id pa es la tem tri setima= na.

A fini, u navi gene tropi, e ki ko flu longi u fluvi. Plu navi-pe lev= a plu veli. Mu akti u neo kanta. Id habe u non-hedo melodi:

Mi nomina e= s u pende-pe...

Id es u lento, no-regula speci de plu kanta. U navi-cefa = Solomon ne amo id. An voci: “Qe vi ne pote akti u ma hedo kanta?”

U-ci es= u kanta, mu akti:

Na akti qo ko narko andro,
Na akti qo ko narko andro,=

Na akti qo ko narko andro
Pre kron nu-di mana?

We, he!  Id kin a supra= ,
We, he!  Id kin a supra,
We, he!  Id kin a supra
Pre-kron nu-di mana. =

Moti an in nav a-kron vigi,
Moti an in nav a-kron vigi,
Moti an in nav = a-kron vigi,
Pre-kron nu-di mana.

We, he!  Id kin a supra,
We, he!  Id = kin a supra,
We, he!  Id kin a supra
Pre-kron nu-di mana.

Mu akti so kro= n pan korda, mu nece tira. Es u kanta pro pan speci de plu korda.

U-ci es= pan-ra.

12. U STORI DE KAPO HORN

Uno-kron pre mega poli anua, tem u nav= i-cefa Solomon es u navi-cefa de u navi INDUSTRI, id pa gene un holo kargo = ad u-la navi asilu. Id pa gene in se plu ra de vora e aqa, mu fu bibe. U = navi ki dista de la ad un oceani. Po-co id ki a sud. Mu moti plu veli kor= ekti pro plu venti. Po-co plu navi-pe ne nece moti u korda tem poli di, a-= kron mu ki ad u-la mero de u-la oceani, ge-nomina plu Doldrum, loka more es= kalma, e loka es mega pluvi.

Kontra-co mu fini ki dia mu, e ki ad u cer= ta veri lati fluvi, so lati; id feno es u mega baia, qi es poli kilometra i= n tera. Loka u-la civita, u navi-cefa Solomon vendo u mero de plu ra, u na= vi pa fero. Plus-co an merka oligo hetero ra– sed ne poli, kausa an fu ne= ce fero plu-la ra trans dista longi. Plus-co an doxo; an pote merka plu ma= boni ra per valuta in u dista landa.

Po-co u navi ki itera a sud. U navi= du ki a sud, plus plu venti gene es ma forti e no-regula, tem mu ki a ma d= ista sud. Plu venti es so forti; u navi-cefa Solomon dice u komanda; plu n= avi-pe apo pan veli excepti bi. U nivi veni. U navi plus gene u tegu de g= laci, loka plu unda bate. Panto mu este no-komforta.

A fini, plu venti es= mei forti. Mu pote itera tenta ki ultra u kapo. Pre mu es ultra la, iter= a es plu venti. Plu venti fla ma forti de pre, plus plu unda habe ma alti = de pre.

U navi-cefa Solomon dice: “Mi ne fu ki a retro. Sti dice u komand= a; pan navi-pe moti plu olea saka, e liga mu.”

Plu navi-pe ki ad u certa k= upra kon olea, sti ple plu vasa de id. Plu hetero navi-pe tena se ad un an= te pali, e liga plu kanava saka a la. Plu navi-pe fusi olea de plu vasa in= plu saka. U navi-cefa Solomon skope plu olea saka, e vide; olea face plu = guta de mu per plu pusi flu. Po olea es ad aqa, plu unda ne gene plu alti = supra epi se. Per-co u navi ki trans u glabro mari.

Plu navi-pe qestio a = se; mu fu ki a qo civita. U-ci es pan-ra.

13.  U STORI DE PLU GE-LOSE-PE=

Uno-kron pre mega tem, u bi-pali navi INDUSTRI pa ki de u-la asilu kausa = viagia ultra u kapo Horn.

U klima pa habe termo ad u-la oceani mero, u nav= i ki a. Kausa-co plu mari-pe ne este hedo de akti poli labori.

Akorda-co = u navi du ki. Plu navi-pe vide nuli ra excepti mo alo bi insula, qi habe s= o dista, tu ne sio ski; mu es tera, si pe ne dice a tu so, kausa mu sta dis= ta de la ad horizo; loka urani e mari feno habe unio, e loka habe holo nebu= la e no-klari.

Po-co, uno mana, exakti kron un heli leva se, u navi-pe epi= plu veli baci sti voci, “Tera, O!”

U navi-cefa Solomon gene u teleskope, = e sti skope. An simpli pote vide u supra de un insula de pedi-lo.

Tem mu = du skope, mu vide; fumi ki de insula supra, plus u-la fumi gene ma e ma den= si. Ko-co ni u navi-cefa Solomon ni pan navi-pe ski; u-la es qo ra. Oligo= mu este; u-la es fumi de vulkano, kausa un holo insula feno es u vulkano. =

U navi-cefa Solomon dice u komanda; pe sti muta plu veli, tende u navi ne = fu ki ad ante, sed sta ad iso loka. Mu lase a mari un ago-ru navi. Plu na= vi-pe ki in id, plus u navi-cefa bi ki in id po mu. Mu ki de la per plu ag= o-ru.

Kausa u navi-cefa Solomon mega-tem ne pote vide mu, an este turba. = Kontra-co po pusi tem u navi-cefa bi ki ad un arena-lo, u navi-cefa Solomon= pote vide an a. An akti plu oscila per un extra-ve, an pa liga ad un ago-= ru.

Es u mega tem, pre u-la ago-ru navi ki a la de u-la insula. Un ago-ru= navi ki a proxi. Mu vide; es in id deka andro, qi ne pa es in mu navi, e;= oligo de mu habe a se plu paleo vesti kun poli fora, e; oligo de mu habe a= se nuli vesti.

U navi-cefa bi itera ki a tera per u-la ago-ru navi. Po s= emi horo, plu navi-pe vide; u-la ago-ru navi itera ki a mu, plus, kontra es= in id simpli 12 andro, id basi ki in aqa, homo id habe u gravi kargo.

Uno= andro, qi pa gene salva, dice: “Plu testudo.”

Po-co u navi-cefa Solomon s= ti u labia ridi, kausa plu testudo, an pa dice, ne es plu pusi testudo, tu = ski, sed plu fo-mega mari testudo. Plu-ci testudo habe boni de vora.

Po-c= o un ago-ru navi ki para la. Penta navi-pe ki de id. Po plu hetero navi-p= e liga u korda ad u veli-baci fini, mu liga u korda fini a mo testudo, e le= va id a pedi-lo. Ko-co mu leva a supra plu resta testudo.

Uno navi-pe pro= to dice ad u navi-cefa Solomon u stori :

Mu es plu England-pe, qi pa ki pe= r u mega navi de u civita Liverpool pre proxi bi anua. Uno noktu, u navi p= a bate kontra u korali-lo, qi sta solo in oceani, ge-kripto, e sta proxi in= fra aqa. Kron di lumi veni, un oceani ki supra u-la navi. Mu vide; id gen= e frakti a bi mero. Mu ki per plankto a ci e la tem proxi bi setimana, e t= em ne ski; mu es a qo loka, alo mu ki a qo loka. Po oligo plus di, mu vora= pan sito, mu pa habe. Plus-co mu ne habe sito tem proxi mo setimana. Kon= tra-co, uno mana, mu vide uno-ra, qi feno es tera, e sti direkti ad id. In= u-la insula, mu detekti plu kokus dendro e plu banana fito. Mu gene u pir= o per frika bi baci kontra alelo, qi es u no-facili mode. Per-co mu sucede= de eko epi u-la insula tem holo anua. Nuli navi ki a vista. Uno mana, mu= vide u navi, qi du ki ma e ma proxi a mu insula. U navi, mu pa vide, es I= NDUSTRI.

Po u-la andro fini dice, u navi-cefa Solomon dice; an este hedo d= e u-la; an pa ki a la per acide, e an fu duce pan mu a natio India, e de In= dia mu fu pote gene u viagia ad auto eko-lo England per uno England navi.

= U-ci es pan-ra.

14. U STORI DE PUSI JAKOB

Pre mega tem, u bi-pali navi I= NDUSTRI pa ki de u-la navi asilu ad u dista landa. Id plus re-ki ad u-la n= avi asilu, e apo pan kali ra, id pa moti a la.

Ad u kron u maxi gero an-fi= li de u navi-cefa Solomon habe 12 anua, u navi pre sto ki ad u-la pusi civi= ta. Id kron ki de u navi asilu in u civita Boston. Plus pan hetero navi, = u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob habe, du ki de u-la navi asilu loka= civita Boston. U navi-cefa Solomon du qestio se; an fu akti qo de u maxi = gero fili. An du kogita de u-la u mega tem.

Kausa-co an ki ad u negoti-do= de u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob kron uno mana. La an detekti u= navi-cefa Jakob.

U navi-cefa Solomon dice: “U boni mana a tu, O navi-cefa= .”

Kron u navi-cefa Solomon ne exakti ski u mode, an proto dice u ra, an d= ebi dice.

U navi-cefa Jakob dice: “Ben, navi-cefa, u turba es qo?”

“Tu ha= be u ski; mi habe un an-fili, mi maxi gero fili, qi habe 12 anua.”

U navi-= cefa Jakob dice: “Qe tu ne fu habe an tem u seqe viagia? Na fu face an u j= u-an de u navi-cefa-ka. Plus mi habe u certa idea– kontra mi ne ski; si L= oisa fu este hedo de u-ci.”

U navi-cefa Solomon dice ad an u gratia, e ki = de la. Po-co u navi-cefa Jonatan ki in la. U navi-cefa Jakob dice ad an d= e u-la fili de u navi-cefa Solomon. U navi-cefa Jonatan sti u puta; es u b= oni ra; face an u ju-an de u navi-cefa-ka. Po-co u navi-cefa Jakob dice ad= u navi-cefa Jonatan de un idea, an habe, qi es; bali plus auto ju-an kon u= navi-cefa Solomon.

An dice kron fini: “Ben, Jakob, tu posi habe korekti. = An fu habe u ko de Sol.”

U navi-cefa Jakob sti prepara se de ki e vide Lo= isa, kausa Loisa es in u-la pusi civita.

Kron mu habe ni plu feru-via movi= -vagona, ni plu feru-via. U navi-cefa Jakob prende u vesti-va, e ki ad neg= oti-do de plu equs-vagona. An ki a supra de u vagona, e sedi post un ago-p= e.

U vagona es u rapidi vagona. Id habe tetra ge-liga equs. Mu ki dia pl= u pusi civita, e uno-kron sto ki, tende cepti u viagia-pe.

Plu labori-pe r= apidi apo plu equs. Plus-co plu hetero labori-pe sti ki a la plu fresc equ= s.

Mu nece cirka tri horo de ki de civita Boston. U navi-cefa Jakob tem h= abe holo no-flaci e ki-debili kausa mega-tem sedi. Plus-co an habe poli te= ra farina. Loisa este mega subito, kausa fe ne ski; an ki de la.

Loisa di= ce: “Uno-ra habe mali, qe?”

U navi-cefa Jakob sti ridi. “Qe, tu ne este h= edo de vide mi?”

Loisa reakti: “Mi doxo; debi es uno gravi ra.”

Po-co an = dice a fe de u navi-cefa Solomon kon an fili Sol, plus an doxo; fu es u bon= i oportuna de bali plus pusi Jakob.

Loisa dice nuli ra mega-tem, tem simpl= i sedi e skope dia u fenestra. Pusi Jakob subito sti dromo a la.

U navi-c= efa Jakob dice: “Jakob, qe tu fu este hedo de ki a natio India e itera a ci= in u navi INDUSTRI? Sol fu ki.”

Pusi Jakob dice: “Si tu este place, seni= or, mi fu este hedo de puta de u-ci pusi-tem.”

U di veni, kron u navi-cefa= Jakob fu ki itera a civita Boston. An pa dice plus nuli ra a pusi Jakob d= e u viagia ad u natio India. An dice: “Ben, Jakob, ad u natio India, alo n= o?”

pusi Jakob reakti: “Si tu este place, senior, mi doxo; mi debi ki.”

U= navi-cefa Jakob ki de la.

U kron; mu nece ki ad u civita Boston in vagona= , veni. Kausa-co mu ki, Loisa ko pusi Loisa e pusi Jakob. U seqe mana, pa= n mu es epi u navi. Plus u navi-cefa Jonatan sta la. An dice u saluta a p= usi Jakob forti poli kron, e dice ad an; an nece kura skope, tende, po an r= e-ki a ci, an pote dice ad an; qe plu ra in u natio India pa habe poli muta= .

Po-co pan mu itera dice u saluta a pusi Jakob. Pan mu ki ad infra per u= pedi taba ad u navi asilu, u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob. Kontr= a-co Loisa sto ki, tende dona a pusi Jakob u plus osku. Po-co plus fe ki a= d infra. Po-co plu navi-pe sto liga plu mega korda, qi tena u navi. Mu st= i alti plu veli. Po-co u navi ki de la.

U-ci es pan-ra.

15. U STORI DE = PUSI SOL

In u-la pusi civita sta un eko-do de u navi-cefa Jakob, an du eko= in, pre an pa sti eko ad u civita Boston. Kontra-co, po an eko in u civit= a Boston, an ne sti vendo u-la eko-do, sed du habe id, kausa an spe; uno-di= an fu posi itera eko la. Loisa pa ki ad u-la eko-do. Fe sti veni plus pu= si Jakob e pusi Loisa. U navi pa ki per plu veli de u-la navi asilu de u c= ivita Boston, plus Loisa ko pusi Loisa e u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa = Jakob du resta loka u navi asilu. Kontra-co pusi Jakob kron sti klina se t= rans u tena raila loka u posta de u navi, tende an pote vide auto matri ko = pusi sorori e patri-patri u maxi mega tem; an pote vide. An forti tenta ne= sti plu lakri. Pre mu ki u dista a plu insula, an matri ko pusi Loisa e p= atri-patri gene no-klari a pusi melano makula loka u-la navi asilu, kausa m= u kron habe dista de la, plus an ne pote vide difere de alelo, e ne pote vi= de; mu akti qo. An vide; plu navi-pe sti tira plu korda, e audi; u kanta-p= e akti u kanta.

U navi ki dista de la epi oceani, homo id pan-kron ki. Po= -co id ki ad austra.

U pusi Sol rapidi gene u ski de ki a la, loka plu nav= i-pe ki. Pusi Jakob akti pan ra, pusi Sol akti, ne es iso facili. Plus-co= pusi Jakob ne akti mu so rapidi, de pusi Sol akti mu. Plus-co an ne ki a = pan-lo, pusi Sol ki. Kontra-co an ki a supra a plu kruci. Ultima-kron pus= i Jakob nece itera ki ad infra. An ne holo ski u mode. An palpa per u ped= i de u korda, an pote moti u pedi epi.

U navi-cefa Solomon pa skope an. P= o an ki ad infra, u navi-cefa Solomon habe u no-norma labi-ridi. “Qe tu pa= habe u kali vista? Ne sti ki a plu kruci in mali klima. Tu es u koragi j= u-an.”

Po-co u pusi Jakob ki de la epi un ante-baci, e sti sedi para pusi = Sol. Dista de la u plus navi ki, so dista, mu pote vide simpli plu ma alti= veli. Id ki ad un iso direkti, mu navi ki.

Pusi Sol dice: “Mi patri dice= ; id ki a kosta de u kontinenta Afrika, akorda u maxi mega probabili, tende= gene plu dulo.”

Akorda-co pusi Jakob e pusi Sol du akti tem pan di, u nav= i ki in plu Direkti Venti, kausa mu habe plu kali klima. Po mu ki de plu D= irekti Venti, u navi proto gene giro. U-la di, pusi Sol pa alti ki epi un = ante pali, e ki epi u kruci-baci, qi habe forti alti. U navi-cefa Solomon = vide an.

Kron pusi Sol audi; an patri koleri dice plu kritici ad an, an es= te subito, e lose u tena-lo. An pedi gene glisa de u korda. An kade– exa= kti u ra, an patri este fobo de. An kade in oceani. Po-co pusi Sol ki a s= ufacia.

U navi-cefa Solomon pa akti u salta ad-in un ago-ru navi, plu navi= -pe pa moti ad infra. Kron mu ki a pusi Sol, u navi-cefa Solomon sti leva = an de aqa per kola-te de jaka. Mu re-ki ad u navi, e moti a supra un ago-r= u navi a norma loka.

Pusi Sol nuli-kron ki ad u so risko loka un holo tem = de viagia.

U-ci es pan-ra.

16. U STORI DE U GE-LASE NAVI

Uno-kron pre m= ega tem, u bi pali navi INDUSTRI pa ki de u dista natio, e ki ad u civita B= oston, kausa u navi-cefa Jakob pa pre moti un ofici-lo ad u civita Boston. = Mu nuli-kron ki ad u-la pusi civita.

Uno-mana, tem mu ki per veli ko mega= rapidi, e pa moti a supra pan veli, u skope-pe loka plu kruci-baci forti d= ice: “U veli, O! Loka levo e loka ante.”

U navi-cefa du koleri dice, tem = an gene u teleskope, e skope dia id. An pote vide simpli plu ma alti veli = de u-la navi. U-la navi ne tena u direkti, sed ki a ci e a la, homo nuli-p= e du tropi id.

Kausa-co mu sti muta de direkti de auto navi. So ma proxi = mu ki ad u-la navi, u navi-cefa Solomon kon u navi-cefa bi e pan navi-pe es= te ma konfusi. Po-co u navi gene duce ad u minus-venti latu. An gene un a= go-ru navi ko plu navi-pe, tende sti ki id, e ki in u-la navi.

U navi-cefa= bi ko no-facili ki epi la. Plu navi-pe, qi es kon an, sti ge-liga plu kru= ci-baci, tende id ne pote ki. Plus-co mo de plu navi-pe ki ad u tropi-ru. = U navi-cefa bi dice u saluta ad u navi-cefa Solomon, e dice ad an plu ra, = an pa detekti, e dice; u-la navi es ge-lase pre mega tem– akorda an maxi b= oni logi– e plu navi-pe pa uti plu ago-ru navi, e feno; mu habe ko se pan = vora-ma, mu pote fero, kon u loka-ru e tem-me e boreo-ru.

Po-co u navi-cef= a Solomon este u doxo; duce u-la navi a mu navi asilu es boni. Pusi Sol vo= lu ki in u-la navi, plus pusi Jakob volu ki. Kontra-co u navi-cefa Solomon= ne lice; mu ki. U navi-cefa bi fu es u navi-cefa mo de u-la navi.

Akorda= -co u navi INDUSTRI du atende a mana. Po-co id ki per simpli oligo veli. = Kontra-co u navi-cefa Solomon detekti; u-la navi ne pote ki so rapidi, de a= n ki, klu si ko klu ma oligo veli. Po-co an bali epi u-la navi ma poli lab= ori-pe. Mu habe aktivi un holo di, tem sti sani plu veli ad u-la navi. Po= -co bi-la navi ki per veli kon alelo.

Kontra-co u venti du forti fla se de= ocide bi di. U navi-cefa Solomon lose u vista de u navi bi, e gene ago ma= poli de 500 kilometra de la tem bi-la di. An ne pa vide u navi bi holo-la= tem, e ne habe u ski; id es qo, alo qe id pa gene destru.

Tem u navi INDU= STRI ki ad u navi asilu, pusi Jakob skope ad ante, tende logi; qe an pote v= ide u navi asilu e plu homi epi id, an ne pa vide so mega tem.

Pusi Jakob = dice: “Sti dice, Sol. U-la navi es qo, qi gene liga a navi asilu?”

Pusi S= ol sti vide. “Id es u navi, na pa detekti!”

Pusi Sol sti dromo, tende dic= e u-la ad u navi-cefa Solomon. U navi-cefa Solomon este koleri, homo pusi = Sol habe u doxo, kausa u-la navi ki a la ante u navi INDUSTRI.

Ultima-kron= , u navi INDUSTRI habe ge-liga ad u-la navi asilu, plus u pedi taba sta la.= Loisa ki a supra longi u pedi taba. Po fe es u navi-cefa Jonatan ko pusi= Loisa, plus po an u navi-cefa Jakob ki a la. Po-co u navi-cefa Jonatan e = u navi-cefa Jakob ko Loisa e pusi Loisa e pusi Jakob ki ad infra longi u kl= ina pedi taba.

U-ci es pan-ra de u-ci bibli.

–_37657076-E0E7-4D1D-8CAE-E7631E0C677D_ Content-Transfer-Encoding: quoted-printable Content-Type: text/html; charset=”utf-8”

<html xmlns:o=3D”urn:schemas-microsoft-com:office:office” xmlns:w=3D”urn:sc= hemas-microsoft-com:office:word” xmlns:m=3D”http://schemas.microsoft.com/of= fice/2004/12/omml” xmlns=3D”http://www.w3.org/TR/REC-html40”><head><meta ht= tp-equiv=3DContent-Type content=3D”text/html; charset=3Dutf-8”><meta name= =3DGenerator content=3D”Microsoft Word 15 (filtered medium)”>

text-decoration:underline;} a:visited, span.MsoHyperlinkFollowed
{mso-st= yle-priority:99;
color:#954F72;
text-decoration:underline;} p.MsoListPara= graph, li.MsoListParagraph, div.MsoListParagraph
{mso-style-priority:34;
= margin-top:0in;
margin-right:0in;
margin-bottom:0in;
margin-left:.5in;
= margin-bottom:.0001pt;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri",sans-serif= ;} .MsoChpDefault
{mso-style-type:export-only;} @page WordSection1
{size:= 8.5in 11.0in;
margin:1.0in 1.0in 1.0in 1.0in;} div.WordSection1
{page:Wor= dSection1;} /* List Definitions */ @list l0
{mso-list-id:220556673;
mso-l= ist-type:hybrid;
mso-list-template-ids:2077023622 -1 67698691 67698693 676= 98689 67698691 67698693 67698689 67698691 67698693;} @list l0:level1
{mso-= level-start-at:0;
mso-level-number-format:bullet;
mso-level-text:\F0D8;
= mso-level-tab-stop:none;
mso-level-number-position:left;
text-indent:-.25= in;
font-family:Wingdings;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
ms= o-bidi-font-family:"Times New Roman";} @list l0:level2
{mso-level-number-f= ormat:bullet;
mso-level-text:o;
mso-level-tab-stop:none;
mso-level-numbe= r-position:left;
text-indent:-.25in;
font-family:"Courier New";} @list l0= :level3
{mso-level-number-format:bullet;
mso-level-text:\F0A7;
mso-level= -tab-stop:none;
mso-level-number-position:left;
text-indent:-.25in;
font= -family:Wingdings;} @list l0:level4
{mso-level-number-format:bullet;
mso-= level-text:\F0B7;
mso-level-tab-stop:none;
mso-level-number-position:left= ;
text-indent:-.25in;
font-family:Symbol;} @list l0:level5
{mso-level-nu= mber-format:bullet;
mso-level-text:o;
mso-level-tab-stop:none;
mso-level= -number-position:left;
text-indent:-.25in;
font-family:"Courier New";} @l= ist l0:level6
{mso-level-number-format:bullet;
mso-level-text:\F0A7;
mso= -level-tab-stop:none;
mso-level-number-position:left;
text-indent:-.25in;=

font-family:Wingdings;} @list l0:level7
{mso-level-number-format:bullet;=

mso-level-text:\F0B7;
mso-level-tab-stop:none;
mso-level-number-positio= n:left;
text-indent:-.25in;
font-family:Symbol;} @list l0:level8
{mso-le= vel-number-format:bullet;
mso-level-text:o;
mso-level-tab-stop:none;
mso= -level-number-position:left;
text-indent:-.25in;
font-family:"Courier New= ";} @list l0:level9
{mso-level-number-format:bullet;
mso-level-text:\F0A7= ;
mso-level-tab-stop:none;
mso-level-number-position:left;
text-indent:-= .25in;
font-family:Wingdings;} ol
{margin-bottom:0in;} ul
{margin-bottom= :0in;} --></style></head><body lang=3DEN-US link=3Dblue vlink=3D"#954F72"><= div class=3DWordSection1><p class=3DMsoNormal>I remember that some Glosa-pe=  can=E2=80=99t access my blog.</p><p class=3DMsoNormal>> Mi memo; plu Gl= osa-pe ne pote gene a mi inter-reti bibli.</p><p class=3DMsoNormal><o:p>&nb= sp;</o:p></p><p class=3DMsoNormal>So I am sending the last book I (shortene= d and) translated.</p><p class=3DMsoNormal>> Kausa-co mi bali u fini bib= li; qi mi pa akti u translati de.</p><p class=3DMsoNormal><o:p> </o:p>=

</p><p class=3DMsoNormal>I think the first chapter is the most difficult- i= t should be easier after that.</p><p class=3DMsoNormal»=C2=A0 Mi habe u= doxo; u proto capitro sti u maxi turba- Id habe ma facili po u-ci.</p><p c= lass=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Of course, I fou= nd a few mistakes and made a few changes…</p><p class=3DMsoNormal» Su= ra, mi pa detekti oligo ero e akti oligo muta…</p><p class=3DMsoNormal><o= :p> </o:p></p><p class=3DMsoNormal>_ </p><p class=3DMsoNormal>/.</p><= p class=3DMsoNormal>=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0 Gary</p><p class=3DMsoNormal>= #</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>&n= bsp;</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNorma= l>=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0 UN ARENA-AN:= </p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>PLU NAVI= STORI DE U BI-PALI NAVI</p><p class=3DMsoNormal> </p><p cl= ass=3DMsoNormal>=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2= =A0 I N D U S T R I</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class= =3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal> </p=

<p class=3DMsoNormal>de John William Hopkins</p><p class=3DMsoNormal>=  </p><p class=3DMsoNormal>translati e ge-brevi de Gary R. Miller=

</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>=C2=A0= =C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0 </p><p class=3DMsoNo= rmal> </p><p class=3DMsoNormal>=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2= =A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0 1.=C2=A0 U NAVI STRU STORI</p><p class=3D= MsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Pa-tem, pa es u lati fl= uvi, qi du flu ad oceani.=C2=A0 Plus-co para id, es u pusi civita.=C2=A0 Pl= us-co in u-la civita es u navi asilu, plu mega navi de plu dista natio ki a= .=C2=A0 Plus-co u steno strata ki ad infra longi u fo-klina buno ad u-la as= ilu.=C2=A0 Plus-co ali-pe, qi volu ki ad u-la asilu, nece ki ad u-la fo-kli= na buno longi u-la steno strata, kausa ne es un hetero mode.=C2=A0 U-la flu= vi e u-la oceani nu es la, iso mu pa-du es pan-kron, e fu-du es.=C2=A0 Plus= -co u civita nu es la.=C2=A0 Kontra-co id es u difere civita, de id pa es.<= /p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Pre mega = poli anua, tem plu navi pa ki ad u-la asilu, un andro mega freqe ki longi u= -la steno strata, kausa an amo skope plu navi, qi ki a la, e es proxi a mu,= kontra an ne habe negoti ko mu.=C2=A0 A fini, an puta; an fu es u navi str= u-pe, kausa an pa stude u stru de plu navi, plus an ski u mode.</p><p class= =3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>A fini, po an pa akt= i u cerka de mega poli loka, an detekti u korekti speci de loka de navi str= u.=C2=A0 Id es u mega gra-lo, holo glabro e plati, para u mega fluvi.</p><p= class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Po-co an proto= sti prepara id de face plu navi.=C2=A0 U kaso mo, an face u feru-do loka u= gona, qi pa es proxi a via.=C2=A0 Tem-co plu hetero labori-pe face un inst= rumenta-do ad u kontra latu de gra-lo.=C2=A0 U mero de u-la instrumenta-do = ne habe u mura ad ante, ko plu pali la, tende tena supra u stego.=C2=A0 In = u mero ko plu mura holo peri id es u furna e u boli-va.=C2=A0 Plus-co de u = boli-va es u tubi, qi ki de la e dia mura e ad-in u longi, ligni teka.</p><= p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Uno pa-di, bi= andro ki a la, tende dice kon u-la habe-pe.=C2=A0 U mo es u navi-cefa Jona= tan.=C2=A0 U bi es u navi-cefa Jakob.</p><p class=3DMsoNormal> </= o:p></p><p class=3DMsoNormal>U navi-cefa Jonatan dice:=C2=A0 "Na pa fa= ce u decide de habe u navi pro se.=C2=A0 Id fu es u bi-pali navi.=C2=A0 Plu= s-co na fu dona a id u nomina INDUSTRI.=C2=A0 Na volu; tu face id."</p=

<p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Po-co u-la = habe-pe de navi stru-lo sti kla poli labori-pe, qi ski u mode de stru plu n= avi.=C2=A0 An bali u nume de mu, tende detekti plu dendro, qi es u korekti = speci.=C2=A0 U nume de plu dendro habe orto, e u nume kurva.=C2=A0 Plus-co = plu kurva dendro es de pan speci e forma, qi habe korekti de es in navi.=C2= =A0 Po-co plu labori-pe proto labori ko poli ge-juga bovi.=C2=A0 Mu tira pa= n-la dendro bloka a maxi proxi fluvi, e moti pan-la bloka in navi, qi du at= ende la.=C2=A0 Kron u navi habe ple kargo, e ne pote tena ma poli, plu labo= ri-pe ki in navi, e sti viagia de u-la fluvi e trans mega oceani, a-kron mu= ki ad u-la lati fluvi, u-la navi stru-lo es para.</p><p class=3DMsoNormal>=

 

</p><p class=3DMsoNormal>Po-co u-la cefa de navi stru-lo k= i a la, e kura sti skope de pan bloka, e decide; mu gene moti a qo loka in = navi, e an sti; plu labori-pe sistema moti a kumu plu bloka in instrumenta-= do minus mura.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoN= ormal>Po-co plu labori-pe prende plu mega peleki e trans-peleki, e sti labo= ri de plu ligni bloka de navi meso, tem sti glabro e lustra mu.=C2=A0 U nav= i stru-lo cefa sti skope, tende gene u ski; u maxi boni loka de stru de u m= eso es qo.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNorma= l>Kron plu bovi ki a maxi mega bloka de meso, mu sto ki akorda auto volu.= =C2=A0 Mu lento tira id trans tera, a-kron mu ki a loka de navi meso.=C2=A0= Mu sto ki la.=C2=A0 Po plu labori-pe sti; u navi meso bloka mo es a korekt= i loka, mu sti u bloka bi, plu bovi pa tira a la, para u mo.=C2=A0 Po mu st= o rekti id akorda u line de u mo, mu sti liga bi bloka per plu dendro aku.= =C2=A0 Plu “dendro aku” es plu ciklo baci, qi habe u peri-metri h= omo tu manu radi, e u longi homo tu bi braki.=C2=A0 Po-co u meso habe prepa= ra.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Po-co= plu labori-pe habe mega aktivi de sti prepara plu navi “kosta,” = plus u poste e ante kolumni.=C2=A0 Mu sti orto u poste kolumni per skeleto = de poli baci, qi tena id.=C2=A0 Po-co id gene liga per plu dendro aku.=C2= =A0 Plus-co mu sti ad ante un ante kolumni.=C2=A0 Po-co id gene liga per pl= u dendro aku.=C2=A0 Seqe-co u navi habe u forma.</p><p class=3DMsoNormal><o= :p> </o:p></p><p class=3DMsoNormal>Po-co es u tem de moti plu mega tra= ba in navi, tende tena plu pedi-lo, plus plu genu, tende liga plu traba a p= lu kosta.=C2=A0 Plu “genu” habe u forma de u ge-flexi genu.</p><p= class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Un navi habe s= impli mo pedi-lo loka meso, e bi pedi-lo loka ante e poste, plus u pusi ped= i-lo, qi es u simpli tegu trans funda.</p><p class=3DMsoNormal> <= /o:p></p><p class=3DMsoNormal>Plu taba de extra es plu mega paki taba de de= ndro Qerkus, dika homo u ju-an manu habe longi.=C2=A0 Plus-co mu habe rekti= , kontra u navi extra habe kurva.=C2=A0 Plu labori-pe sti uti u longi, lign= i teka ko tubi, qi es a boli-va.=C2=A0 Un aqa gene termo, e sti boli se.=C2= =A0 Po-co vapo ki in tubi e in u-la ligni teka e in plu taba, qi es in u-la= teka.=C2=A0 Po-co plu labori-pe pote kurva mu ad ali forma.=C2=A0 Po-co mu= moti mu de u-la teka, e moti mu a navi, loka mu debi es.=C2=A0 A fini, u n= avi habe un holo tegu de plu taba de ante e poste kolumni.=C2=A0 Plus-co pl= u traba gene tegu per plu taba.</p><p class=3DMsoNormal> </= p><p class=3DMsoNormal>Mu face u navi-cefa-ka e u kuko-ka, e sti so perfekt= i u navi, de plu ligni-pe pote perfekti id.=C2=A0 Peri u navi es un albi st= ria, plus-co in u-la stria es plu melano qadra, tende dona ad id u feno de = u milita navi.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoN= ormal>Po-co, uno di, kron u navi INDUSTRI habe perfekti, klu a grafo u nomi= na per kriso litera epi poste, u navi-cefa Jonatan e u navi-cefa Jakob ki a= la, e sti sta para u navi stru-lo cefa, e skope id.=C2=A0 U navi-cefa Jona= tan dice grati a cefa de stru u navi INDUSTRI ko so boni, e de face so fort= i id.=C2=A0 Kontra-co u navi-cefa Jakob dice nuli ra.</p><p class=3DMsoNorm= al> </p><p class=3DMsoNormal>U-ci es pan-ra.</p><p class=3D= MsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2= =A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0 2.=C2=A0 U FERU-PE STORI</p><p clas= s=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Pre mega poli anua,= tem plu navi pa-du ki ad u-la navi asilu, u certa andro pa proto face u na= vi stru-lo para u-la fluvi.=C2=A0 Kron mo, an pa face u feru-do a mo gono d= e stru-lo.=C2=A0 A meso de labori-do, an face u fumi tubi, qi sta dia stego= .=C2=A0 An face bi tetra-gono tabla de plu brika.=C2=A0 Bi tabla habe u bas= o loka a supra, homo u kratera.</p><p class=3DMsoNormal> </= p><p class=3DMsoNormal>Tem plu labori-pe face u bi-pali navi INDUSTRI a str= u-lo, u feru-pe gene poli feru pali.=C2=A0 Kron u feru-pe habe prepara, an = face u piro in baso loka de piro tabla.=C2=A0 An sti; u fla-me sti fla.=C2= =A0 U piro gene termo.=C2=A0 An moti u fini de mega, plati feru pali in pir= o.=C2=A0 Po-co an moti id a mega forma-ru.=C2=A0 Po-co an auxi-pe sti bate = per u mega malea.=C2=A0 U feru-pe moti id in u kratera kon aqa, e tena id l= a tem minuta, e poste bali id a tera.=C2=A0 Per-co mu face pan liga-ru, qi = tena plu korda, e sti sta bi pali, e sti liga u direkti-ru a navi.=C2=A0 Pr= o ankira katena, u feru-pe gene ciklo feru de meso metri.=C2=A0 An sti kurv= a pan katena mero, e liqi bi fini ad alelo, tem kura akti; u-ci ne sti cine= ra u feru, e sti debili id.=C2=A0 An face tri ankira katena: mo singu ankir= a e mo plus.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNor= mal>Un labori de feru-pe pro bi-pali navi INDUSTRI habe ple.=C2=A0 U feru-p= e este hedo, kausa an habe u ski; pan id habe boni.</p><p class=3DMsoNormal=

 

</p><p class=3DMsoNormal>U-ci es pan-ra.</p><p class=3DMs= oNormal> </p><p class=3DMsoNormal>=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0= =C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0 3. U PROTO-KI STORI</p><p class=3DMsoN= ormal> </p><p class=3DMsoNormal>Pre mega poli anua, tem plu= navi pa-du ki a navi-lo, u certa andro pa face u navi stru-lo para u-la la= ti fluvi.=C2=A0 Ad u-la stru-lo, an face u bi-pali navi INDUSTRI pro u navi= -cefa Jonatan e u navi-cefa Jacob.</p><p class=3DMsoNormal> </o:p= </p><p class=3DMsoNormal>Plu labori-pe gene plu mega ligni bloka, qi es pl= u dendro, mu pa face tetra-gono e glisa.=C2=A0 Mu sti kumbe mu a bi seri in= fra bi latu de navi.=C2=A0 Mu dona a mu u nomina "via."=C2=A0 Mu = es homo u mega ligni "feru-via" de ante de navi ad aqa.</p><p cla= ss=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Po plu via gene fi= ni, plu labori-pe prende plu mega bloka, e moti mu ad-epi plu via, e forti = liga mu ad alelo.=C2=A0 Mu fu glisa ad infra ko navi, longi u-la mega ligni= via.=C2=A0 Po-co mu moti plu brevi bloka orto epi plu glisa via a bi latu = de navi INDUSTRI.=C2=A0 Mu liga plu taba a latu de navi, tende tena plu ort= o bloka.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>= U stru-lo cefa dice, mu moti u longi baci in pali fora de navi INDUSTRI.=C2= =A0 An sti; u sti-ki fu es u seqe di.</p><p class=3DMsoNormal> </= o:p></p><p class=3DMsoNormal>Kron es proxi ad u kron de sti-ki, es so poli = homi la; feno es nuli civi, qi du resta in civita.=C2=A0 U navi-cefa Jonata= n e u navi-cefa Jakob ultima ki a la, plus Loisa, u fe-fili de navi-cefa Jo= natan.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Kr= on u cefa leva u manu, pan homi subito veri sto ki.=C2=A0 Plu labori-pe apo= per bate plu ultima ra, qi tena u navi la.=C2=A0 U navi-cefa Jonatan kron = dice a fili Loisa: "Imedia, Loisa."</p><p class=3DMsoNormal>=  </p><p class=3DMsoNormal>Loisa moti a supra u botilia ko vini, = e forti bate u supra mero de navi ante.=C2=A0 Fe forti iso pote dice: "= ;Mi dona a tu u nomina INDUSTRI!"</p><p class=3DMsoNormal> <= /o:p></p><p class=3DMsoNormal>U cefa moti a supra longi u falsi veli-pali u= n insigni-te.=C2=A0 Id lose plu plika, e oscila se in venti.=C2=A0 Id es u = longi, albi insigni-te ko ciano margina, plus epi id per plu ciano litera e= s u verba "INDUSTRI."</p><p class=3DMsoNormal> </= p><p class=3DMsoNormal>Per so mode, un insigni-te du oscila, tem u navi du = glisa ko ma e ma rapidi.=C2=A0 Panto homi du voka, a-kron id bate un aqa ko= fo-mega SPLASC, e bali plu aqa mero a supra.=C2=A0 Po-co id sto ki, kausa = es u korda, ge-liga ad id per fini e per proto a mega ligni bloka.=C2=A0 Pl= u labori-pe iso-kron tira per u-la korda.=C2=A0 Mu sti liga id a navi-lo pe= r plu mega korda.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DM= soNormal>U-ci es pan-ra.</p><p class=3DMsoNormal> </p><p cl= ass=3DMsoNormal>=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2=A0=C2= =A0 4. U STORI DE PLU PALI E VELI</p><p class=3DMsoNormal> =

</p><p class=3DMsoNormal>Pre poli anua, tem plu navi du ki ad u-la navi asi= lu, un andro pa face u navi face-lo para u-la fluvi.=C2=A0 Plus-co, ad u-la= face-lo an pa face u bi-pali navi INDUSTRI pro u navi-cefa Jonatan e navi-= cefa Jakob.=C2=A0 Kontra-co id habe nuli pali e nuli korda e nuli veli.</p>= <p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Akorda-co u = face-lo cefa ki ad u-la pusi civita, e detekti plu labori-pe, qi face e mot= i a plu navi plu veli pali, e dice a mu; sti ki a face-lo, e sti moti plu v= eli pali a navi INDUSTRI per u-la mode; u navi debi habe plu veli pali.</p>= <p class=3DMsoNormal> </p><p class=3DMsoNormal>Po-co mu ki = ad u navi INDUSTRI, e moti bi mega, forti baci.=C2=A0 Bi baci habe so mega;= u pusi ju-an pote proxi ne moti bi braki peri mo.=C2=A0 Mu sti orto bi bac= i, seqe-co singu baci habe funda proxi a margina de navi pedi-lo.=C2=A0 Mu = gene un ante pali.=C2=A0 Mu sti rola id para navi INDUSTRI, e liga u mega f= orti korda peri id pusi a supra de meso ko laxa mero de id.</p><p class=3DM= soNormal> </p><p class=3DMsoNormal> (Message over 64 KB, truncated)

Fast links: Interglossa » Glosa »

INDUSTRI - Committee on language planning, FIAS. Coordination: Vergara & Hardy, PhDs.